INTERVJU
JEDNOJ BOšNJAKINJI NIKADA POSAO NE MOžE BITI ISPRED PORODICE
Autor: preuzeto sa ,, Preporoda ''
kaže izuzetno uspješna TV voditeljica Arduana Pribinja Kuri? koja je tu i takvu ulogu sada trenutno zamijenila odgovornijom- odgojem svoje dvoje djece
Jedna od svojevremeno najgledanijih TV emisija na TV Hayatu i šire bila je tolk show emisija “Arduana” koju je vodila i ure?ivala Arduana Pribinja. Udajom za poznatog estradnog umjetnika Al’Dina Kuri?a Arduana je preuzela druge obaveze- postala majka i tako se posvetila odgoju svoje djece. No, i pored velikih obaveza Arduana Pribinja Kuri? je našla vremena i za Preporod odgovorila.
-Vi i vaš suprug ste javne li?nosti, pa najprije, kao supružnici koji žive islamski na?in života kako i u kojoj mjeri uspijevate zadržati privatnost?
-Nekada zaista mislim da uop?e nemamo svoje privatnosti. Ljudi znaju kada smo se po?eli zabavljati, kada smo stupili u brak, znaju da imamo dva sina, znaju gdje živimo,šta radimo, a znaju otprilike kako smo organizirali naš život unutar našeg doma! Znate, novinari se ne libe postavljati pitanja koja apsolutno zadiru u sve pore našeg privatnog života. To nam smeta. Najprije zbog toga što živimo posve jednostavno i gotovo nimalo druga?ije od 60 procenata našeg društva i nije nam jasno zbog ?ega bi naš život trebao ljudima biti toliko zanimljiv? Tu u drugi plan nekada pada interes javnosti za ono što mi radimo. Zbog toga, a naravno i želje da zaštitimo našu djecu i brak nastojimo što manje govoriti o privatnom životu. Hvala Bogu nismo ni dužni govoriti o svemu što ljude zanima. Generalno smatram da se interes za tu?e živote i gibet, koje teže da postanu osnovna preokupacija širih narodnih masa spremaju postati kancerogeno tkivo koje ?e pojesti ovo društvo ukoliko pod hitno ne abortiramo ove loše navike.
-Porodica vam, zasigurno, pruža svu sigurnost. No, s druge strane, sve su izraženiji zahtjevi modernog doba i trka za egzistencijom koje u bitnome narušavaju porodi?nu harmoniju?
- Zavisi kako postavite stvari. Trka s vremenom i za egzistencijom je neminovna i smatram da Bošnjaci i moraju pratiti šta se u svijetu dešava i kako osigurati egzistenciju za svoju porodicu. Na koncu, sjetite se hadisa u kojem nam Poslanik s.a.v.s. preporu?uje da živimo za Ovaj svijet kao da ?emo na njemu vje?no ostati, ali u isto vrijeme budimo spremni za Ahiret kao da ?emo sutra umrijeti, nisam citirala ali smatram da nisam promašila ni bit poruke. Šta ho?u re?i...ne razumijem muslimane koje ne zanimaju moderni tokovi vremena, koji na njih gledaju kao na novotarije.Tako?er, ne razumijem muslimane koji su lijeni po pitanju borbe za egzistenciju. Ovdje, naravno, mislim na ono što nam je, kao muslimanima, halal i dozvoljeno, a što se smatra izumima moderng vremena. Pa ako od toga uzmete ono što vam koristi ne vidim kako bi onda to narušavalo bra?nu harmoniju, smatram da bi joj trebalo pridonijeti.
Mediji nam pružaju iskrivljenu sliku mira i blagostanja. Nude nam se latinoameri?ke sapunice i sli?ne šarene laže. Kao osoba koja je uposlena na TV kako ocjenjujete ulogu medija kod nas?
- Kao osoba uposlena na TV ?u vam re?i da i dalje takvi programi bilježe najbolje rejtinge gledanosti i da su oni, još uvijek, na tržistu veoma traženi. Pa kad bi i sama bila direktor programa jedne TV ku?e koja zavisi od rejtinga gledanosti, jer se na osnovu njih prodaje marketinški TV prostor, morala bih u svoju programsku shemu uvrstiti i takve sadržaje. Znate, u našem medijskom prostoru vlada zakon džungle, ja?i pobje?uje i to vam je sva mudrost. Jedna TV ku?a bi mogla izbaciti sapunice iz svog programa, ali bi izgubila gledateljstvo koje ?e te sadržaje tražiti na drugim programima, a u našem poslu gubljenje gledateljstva zna?i gubljenje novca. Pod ovim ne smatram da treba emitirati sve što publika traži. Jednostavno mislim da bi trebalo znati balansirati i djelovati postepeno, korak po korak i?i ka krajnjem cilju i u program uvoditi više edukativnog i kulturnog programa, koji ?e zamijeniti jeftine latinoameri?ke produkcije. Da konkretno odgovorim na vaše pitanje, uloga medija u formiranju svijesti o životu uop?e u svakom društvu je ogromna, pa tako i u našem. Privatno iz TV programa biram ono što mi odgovara i svjesna sam da ni jedna TV stanica ne može napraviti program bez imalo sadržaja za šire narodne mase, a da ne bude osu?ena na propast.
U svojoj talk show emisiji “Arduana” ukazivali ste na mnoge devijantnosti u našem društvu. Posebnu je pozornost izazvala debata o homoseksualizmu?
-Da, ta?no.Ta emisija je pokrenula lavinu reakcija i na moj rad uop?e. Neke od njih nimalo nisu bile pozitivne, ali smatram da sam ih kvalitetnim radom i nakon te emisije okrenula samo u svoju korist.
Da li su žene dovoljno zastupljene u medijima?
-Da. Smatram da muškarci u medijskom prostoru uop?e nisu u boljem, ali ni lošijem položaju u odnosu na žene. Njih ima na svim položajima za koje su se izborile.Možda, ali samo možda, su muškarci uspješniji i zastupljeniji od žena u ja?im i ozbiljnijim programima. Ako i jesu smatram da je to zbog toga što je rad u medijima veoma kreativno naporan i zahtijevan, što traži maksimalnu posve?enost i podrazumijeva full radno vrijeme. Dobar novinar radi 24 sata, on uvijek mora pratiti šta se dešava i biti informiran. Tu su muškarci u boljem položaju od žena, jer ona svoju energiju, kreativnost i znatan dio vremena mora posvetiti svojoj porodici, ukoliko je želi o?uvati. Jednoj Bošnjakinji nikada posao ne može biti ispred porodice.
Vi ste majka dvoje male djece. Ako nije tajna kako ih mislite odgajati?
-U skladu s islamskim principima i našom tradicijom, naravno.
- U bošnja?koj tradiciji odgajanja je odgoj uzorom. Ko je na vas presudno utjecao?
- Moja majka, rahmetullahi alejha. U svakoj tradicionalnoj, patrijarhalnoj porodici majka bi trebala vršiti presudan utjecaj na žensko dijete. Moja je meni bila dobar primjer majke, žene i supruge. Trudila se biti mi najbolji prijatelja, ali i ne ugroziti svoj autoritet. Bile smo veoma vezane. Preselila je kada je meni bilo svega 13 godina i osje?am da mi u ovim trenucima kada ja po?injem pedagoški djelovati na svoju djecu najviše nedostaje.
Poslije Gazi Husrev-begove medrese fakultet do?e kao odmor uz lektiru
Završili ste Gazi Husrev-begovu medresu. Šta je utjecalo na vaš izbor i koja su sje?anja na te dane školovanja?
-Odlu?ila sam se pokriti kad sam krenula u 7. razred osnovne škole. Mislim da sam bila najmla?a pokrivena djevoj?ica u Sarajevu tada. Ljudi su s ?u?enjem reagirali gdje god bih se pojavila. Sje?am se da su i nastavnici postavljali ?udna pitanja u vezi s mojom mahramom. U to vrijeme znam da sam jedino željela biti u okruženju s drugim jednakim djevojkama, gdje me niko ne?e ?udno gledati i gdje niko ne?e dovoditi moj motiv pokrivanja pod znak pitanja. Da budem iskrena tada sam najviše zbog toga željela upisati Medresu. Za Medresu me vežu lijepa sje?anja. Ona je internatski tip škole, koji svake godine okupi djevojke iz cijele BiH. Mahom odli?ne u?enice, uzorne, vrijedne, uporne. One koje nisu bile sigurne u svoj izbor i koje nisu bile svjesne ?injenice da se upisuju u jednu od najtežih srednjoškolskih ustanova otpadale su ili jednostavno odustajale. Nakon korepeticija, koje su obavezne i po dva puta dnevno u toj obrazovnoj instituciji tako dobro istrenirate mozak da vam fakultet poslije medrese do?e ko odmor uz lektiru. Uglavnom su svršenici Gazi Husrev- begove medrese jedni od boljih studenata na fakultetima koje odaberu.
Imate li uvida gdje su vaše kolegice i, ina?e koliko su svršenice medrese uop?e angažirane u društvu?
-S dosta svojih školskih prijateljica sam i danas u kontaktu. Neke su uspješne socijalne radnice, neke u?iteljice, neke profesorice, neke istina još uvijek studentice. Generalno gledaju?i svršenice medrese su veoma društveno angažirane. Možda je njihov interes za obnašanje istaknutih društvenih funkcija manji, no to ne zna?i da nisu društveno angažirane. Gazi Husrev- begova medresa im pruža obrazovanje koje ih bez kompleksa može uklju?iti u sve društvene sfere.
Da li su Bošnjakinje danas adekvatno zastupljene na javnim pozicijama?
- Šta zna?i biti adekvatno zastupljen? Mislim, ja vam nisam osoba koja vjeruje da je jednoj Bošnjakinji koja je bila obrazovana, hrabra i uporna neko mogao uskratiti neku javnu poziciju samo zbog toga što je Bošnjakinja! Smatram da smo generalno društvo koje pati od predrasuda i da je mnogo osoba koje ?e radije odustati i re?i sebi ja to ne mogu, meni tamo ne?e dati, ja to nikad ne?u posti?i samo jer sam Bošnjakinja. U nekoj od susjednih zemalja da, ali u Bosni....mislim da Bošnjakinja na javnim pozicijama ima onoliko koliko ih se za te pozicije obrazovalo i kasnije uporno borilo.
Kona?no, šta za vas zna?i emancipacija žene?
- Sje?am se da sam se spremala obraditi ovu temu u jednoj od svojih talk show emisija. Svidjelo mi se donekle pisanje Emme Goldman o ovoj temi. Napisala je otprilike ovako: «Emancipacija bi trebala omogu?iti ženi da bude humana u najistinskijem smislu. Sve u njoj što žudi za potvrdom i djelovanjem trebalo bi doživjeti svoj najpuniji izraz, sve bi umjetne prepreke trebale pasti i trebao bi se put prema ve?oj slobodi iš?istiti od svakoga traga stolje?a pokoravanja i robovanja.» Da, to je bio izvorni cilj pokreta za žensko oslobo?enje. Me?utim, smatram da je žena svojom emancipacijom izgubila onoliko koliko je i dobila. O ovoj temi možemo posebno razgovarati, ali sam vam bit ve? rekla.Uglavnom žena mora da shvati da ?e njezina sloboda dosegnuti tako daleko koliko njezina snaga da ostvari svoju slobodu može dosegnuti.
Razgovarao: SELMAN SELHANOVI?
 |
| Arduana: žena je svojom emancipacijom izgubila onoliko koliko je i dobila |
Jedna od svojevremeno najgledanijih TV emisija na TV Hayatu i šire bila je tolk show emisija “Arduana” koju je vodila i ure?ivala Arduana Pribinja. Udajom za poznatog estradnog umjetnika Al’Dina Kuri?a Arduana je preuzela druge obaveze- postala majka i tako se posvetila odgoju svoje djece. No, i pored velikih obaveza Arduana Pribinja Kuri? je našla vremena i za Preporod odgovorila.
-Vi i vaš suprug ste javne li?nosti, pa najprije, kao supružnici koji žive islamski na?in života kako i u kojoj mjeri uspijevate zadržati privatnost?
-Nekada zaista mislim da uop?e nemamo svoje privatnosti. Ljudi znaju kada smo se po?eli zabavljati, kada smo stupili u brak, znaju da imamo dva sina, znaju gdje živimo,šta radimo, a znaju otprilike kako smo organizirali naš život unutar našeg doma! Znate, novinari se ne libe postavljati pitanja koja apsolutno zadiru u sve pore našeg privatnog života. To nam smeta. Najprije zbog toga što živimo posve jednostavno i gotovo nimalo druga?ije od 60 procenata našeg društva i nije nam jasno zbog ?ega bi naš život trebao ljudima biti toliko zanimljiv? Tu u drugi plan nekada pada interes javnosti za ono što mi radimo. Zbog toga, a naravno i želje da zaštitimo našu djecu i brak nastojimo što manje govoriti o privatnom životu. Hvala Bogu nismo ni dužni govoriti o svemu što ljude zanima. Generalno smatram da se interes za tu?e živote i gibet, koje teže da postanu osnovna preokupacija širih narodnih masa spremaju postati kancerogeno tkivo koje ?e pojesti ovo društvo ukoliko pod hitno ne abortiramo ove loše navike.
-Porodica vam, zasigurno, pruža svu sigurnost. No, s druge strane, sve su izraženiji zahtjevi modernog doba i trka za egzistencijom koje u bitnome narušavaju porodi?nu harmoniju?
- Zavisi kako postavite stvari. Trka s vremenom i za egzistencijom je neminovna i smatram da Bošnjaci i moraju pratiti šta se u svijetu dešava i kako osigurati egzistenciju za svoju porodicu. Na koncu, sjetite se hadisa u kojem nam Poslanik s.a.v.s. preporu?uje da živimo za Ovaj svijet kao da ?emo na njemu vje?no ostati, ali u isto vrijeme budimo spremni za Ahiret kao da ?emo sutra umrijeti, nisam citirala ali smatram da nisam promašila ni bit poruke. Šta ho?u re?i...ne razumijem muslimane koje ne zanimaju moderni tokovi vremena, koji na njih gledaju kao na novotarije.Tako?er, ne razumijem muslimane koji su lijeni po pitanju borbe za egzistenciju. Ovdje, naravno, mislim na ono što nam je, kao muslimanima, halal i dozvoljeno, a što se smatra izumima moderng vremena. Pa ako od toga uzmete ono što vam koristi ne vidim kako bi onda to narušavalo bra?nu harmoniju, smatram da bi joj trebalo pridonijeti.
Žene i mediji
Mediji nam pružaju iskrivljenu sliku mira i blagostanja. Nude nam se latinoameri?ke sapunice i sli?ne šarene laže. Kao osoba koja je uposlena na TV kako ocjenjujete ulogu medija kod nas?
- Kao osoba uposlena na TV ?u vam re?i da i dalje takvi programi bilježe najbolje rejtinge gledanosti i da su oni, još uvijek, na tržistu veoma traženi. Pa kad bi i sama bila direktor programa jedne TV ku?e koja zavisi od rejtinga gledanosti, jer se na osnovu njih prodaje marketinški TV prostor, morala bih u svoju programsku shemu uvrstiti i takve sadržaje. Znate, u našem medijskom prostoru vlada zakon džungle, ja?i pobje?uje i to vam je sva mudrost. Jedna TV ku?a bi mogla izbaciti sapunice iz svog programa, ali bi izgubila gledateljstvo koje ?e te sadržaje tražiti na drugim programima, a u našem poslu gubljenje gledateljstva zna?i gubljenje novca. Pod ovim ne smatram da treba emitirati sve što publika traži. Jednostavno mislim da bi trebalo znati balansirati i djelovati postepeno, korak po korak i?i ka krajnjem cilju i u program uvoditi više edukativnog i kulturnog programa, koji ?e zamijeniti jeftine latinoameri?ke produkcije. Da konkretno odgovorim na vaše pitanje, uloga medija u formiranju svijesti o životu uop?e u svakom društvu je ogromna, pa tako i u našem. Privatno iz TV programa biram ono što mi odgovara i svjesna sam da ni jedna TV stanica ne može napraviti program bez imalo sadržaja za šire narodne mase, a da ne bude osu?ena na propast.
U svojoj talk show emisiji “Arduana” ukazivali ste na mnoge devijantnosti u našem društvu. Posebnu je pozornost izazvala debata o homoseksualizmu?
-Da, ta?no.Ta emisija je pokrenula lavinu reakcija i na moj rad uop?e. Neke od njih nimalo nisu bile pozitivne, ali smatram da sam ih kvalitetnim radom i nakon te emisije okrenula samo u svoju korist.
Da li su žene dovoljno zastupljene u medijima?
-Da. Smatram da muškarci u medijskom prostoru uop?e nisu u boljem, ali ni lošijem položaju u odnosu na žene. Njih ima na svim položajima za koje su se izborile.Možda, ali samo možda, su muškarci uspješniji i zastupljeniji od žena u ja?im i ozbiljnijim programima. Ako i jesu smatram da je to zbog toga što je rad u medijima veoma kreativno naporan i zahtijevan, što traži maksimalnu posve?enost i podrazumijeva full radno vrijeme. Dobar novinar radi 24 sata, on uvijek mora pratiti šta se dešava i biti informiran. Tu su muškarci u boljem položaju od žena, jer ona svoju energiju, kreativnost i znatan dio vremena mora posvetiti svojoj porodici, ukoliko je želi o?uvati. Jednoj Bošnjakinji nikada posao ne može biti ispred porodice.
Vi ste majka dvoje male djece. Ako nije tajna kako ih mislite odgajati?
-U skladu s islamskim principima i našom tradicijom, naravno.
- U bošnja?koj tradiciji odgajanja je odgoj uzorom. Ko je na vas presudno utjecao?
- Moja majka, rahmetullahi alejha. U svakoj tradicionalnoj, patrijarhalnoj porodici majka bi trebala vršiti presudan utjecaj na žensko dijete. Moja je meni bila dobar primjer majke, žene i supruge. Trudila se biti mi najbolji prijatelja, ali i ne ugroziti svoj autoritet. Bile smo veoma vezane. Preselila je kada je meni bilo svega 13 godina i osje?am da mi u ovim trenucima kada ja po?injem pedagoški djelovati na svoju djecu najviše nedostaje.
Poslije Gazi Husrev-begove medrese fakultet do?e kao odmor uz lektiru
 |
| Elokventna i neposredna |
Završili ste Gazi Husrev-begovu medresu. Šta je utjecalo na vaš izbor i koja su sje?anja na te dane školovanja?
-Odlu?ila sam se pokriti kad sam krenula u 7. razred osnovne škole. Mislim da sam bila najmla?a pokrivena djevoj?ica u Sarajevu tada. Ljudi su s ?u?enjem reagirali gdje god bih se pojavila. Sje?am se da su i nastavnici postavljali ?udna pitanja u vezi s mojom mahramom. U to vrijeme znam da sam jedino željela biti u okruženju s drugim jednakim djevojkama, gdje me niko ne?e ?udno gledati i gdje niko ne?e dovoditi moj motiv pokrivanja pod znak pitanja. Da budem iskrena tada sam najviše zbog toga željela upisati Medresu. Za Medresu me vežu lijepa sje?anja. Ona je internatski tip škole, koji svake godine okupi djevojke iz cijele BiH. Mahom odli?ne u?enice, uzorne, vrijedne, uporne. One koje nisu bile sigurne u svoj izbor i koje nisu bile svjesne ?injenice da se upisuju u jednu od najtežih srednjoškolskih ustanova otpadale su ili jednostavno odustajale. Nakon korepeticija, koje su obavezne i po dva puta dnevno u toj obrazovnoj instituciji tako dobro istrenirate mozak da vam fakultet poslije medrese do?e ko odmor uz lektiru. Uglavnom su svršenici Gazi Husrev- begove medrese jedni od boljih studenata na fakultetima koje odaberu.
Imate li uvida gdje su vaše kolegice i, ina?e koliko su svršenice medrese uop?e angažirane u društvu?
-S dosta svojih školskih prijateljica sam i danas u kontaktu. Neke su uspješne socijalne radnice, neke u?iteljice, neke profesorice, neke istina još uvijek studentice. Generalno gledaju?i svršenice medrese su veoma društveno angažirane. Možda je njihov interes za obnašanje istaknutih društvenih funkcija manji, no to ne zna?i da nisu društveno angažirane. Gazi Husrev- begova medresa im pruža obrazovanje koje ih bez kompleksa može uklju?iti u sve društvene sfere.
Bošnjakinje se moraju obrazovati i boriti za svoje pozicije
Da li su Bošnjakinje danas adekvatno zastupljene na javnim pozicijama?
- Šta zna?i biti adekvatno zastupljen? Mislim, ja vam nisam osoba koja vjeruje da je jednoj Bošnjakinji koja je bila obrazovana, hrabra i uporna neko mogao uskratiti neku javnu poziciju samo zbog toga što je Bošnjakinja! Smatram da smo generalno društvo koje pati od predrasuda i da je mnogo osoba koje ?e radije odustati i re?i sebi ja to ne mogu, meni tamo ne?e dati, ja to nikad ne?u posti?i samo jer sam Bošnjakinja. U nekoj od susjednih zemalja da, ali u Bosni....mislim da Bošnjakinja na javnim pozicijama ima onoliko koliko ih se za te pozicije obrazovalo i kasnije uporno borilo.
Kona?no, šta za vas zna?i emancipacija žene?
- Sje?am se da sam se spremala obraditi ovu temu u jednoj od svojih talk show emisija. Svidjelo mi se donekle pisanje Emme Goldman o ovoj temi. Napisala je otprilike ovako: «Emancipacija bi trebala omogu?iti ženi da bude humana u najistinskijem smislu. Sve u njoj što žudi za potvrdom i djelovanjem trebalo bi doživjeti svoj najpuniji izraz, sve bi umjetne prepreke trebale pasti i trebao bi se put prema ve?oj slobodi iš?istiti od svakoga traga stolje?a pokoravanja i robovanja.» Da, to je bio izvorni cilj pokreta za žensko oslobo?enje. Me?utim, smatram da je žena svojom emancipacijom izgubila onoliko koliko je i dobila. O ovoj temi možemo posebno razgovarati, ali sam vam bit ve? rekla.Uglavnom žena mora da shvati da ?e njezina sloboda dosegnuti tako daleko koliko njezina snaga da ostvari svoju slobodu može dosegnuti.
Razgovarao: SELMAN SELHANOVI?
