Danas su naši biološki ritmovi u velikoj mjeri dezorganizirani. Nije stoga cudno da smo skloni nervozi i crnim mislima! Umirite se, brojni su nacini da sigurno prebrodite razdoblje povratka u kolotecinu.
Posljedice stresa i opce smjernice za ublažavanje napetosti i stresa
Posljedice stresa:
Akutni stres može spasiti život. Zamislimo da prelazimo preko ulice i cujemo sirenu automobila koji se velikom brzinom ustremio prema nama. Istog trena, u organizmu se luci “hormon stresa”, adrenalin, srce ubrzava svoj ritam, da bi udahnuli dodatne kolicine kiseonika naše disanje postaje brzo i površno, krvni pritisak se povecava, jetra osolobadja više šecera u krv nego normalno a povecava se i protok krvi u mozak, pluca i velike mišice. Uspijevamo se skloniti s puta, opasnost prolazi, a mi se vracamo u normalu. Ovakva reakcija uistinu predstavlja jedno od velikih cudesa covjecijeg tijela. Medjutim, problem pocinje onda kada je tijelo redovno, za duži period, izloženo razlicitim vrstama stresnih situacija. Hronicni stres dovodi do razvitka negativnih emocija i na taj nacin izaziva ili pogoršava postojeca tjelesna oboljenja. Stresni dogacaji zapocinju lanac neurohemijskih promjena u mozgu koje mogu pojacati emocije, smanjiti sposobnost koncentracije i intelektualni ucinak. Otpornost organizma slabi i on postaje mnogo osjetljiviji nego inace. Smanjenje osjecanja zadovoljstva i uspješnosti dovodi do promjene kvalitete života. Sve to za posljedicu može imati razvitak osjecanja nepovjerenja, odbacenosti, ljutnje, straha, napade panike pracene osjecanjem gušenja i pojacanim znojenjem, depresiju, seksualne disfunkcije, razdražljivost, poremecaje spavanja, poremecaje u ishrani, astmu, alergijske reakcije (psorijaza, ekcem), probavne i želucane tegobe (proliv, konstipacija, ulkus, Cronova bolest, ulcerozni kolitis), srcane smetnje (angina pectoris, poremecaji ritma, srcani udar), glavobolje i moždani udar cak. Osobe izložene hronicnom stresu cesto traže olakšanje u pribjegavanju autodestruktivnim navikama, kao što su: upotreba alkohola, droga, duhanskih preradjevina i prekomjerni unos kahve, te abnormalni obrasci ponašanja pri jedenju i to najcešce nezdrave hrane (masti životinjskog porijekla, fosfati, šecer, sol i dr. koji takodjer dovode do zdravstvenih problema).
Mechanic kaže da su “ljudi sposobni da stvaraju sopstvena ostrvca mira i u moru velike nestabilnosti.” Medjutim, iz svojih, ali i iz iskustava drugih, cesto vidimo da pojedine osobe nisu uvijek u stanju adekvatno odgovoriti na stres i održati ga na optimalnom nivou koji ce imati pozitivan utjecaj na njihovo sveukupno funkcioniranje. Hocemo li tada ostaviti ljudske duše da same srljaju na životnim putevima i da se upletu u njegove labirinte bez pomagaca koji ih štiti i podržava?
Opce smjernice za ublažavanje napetosti i stresa:
Higijensko-dijetalni režim: ukljucuje zdrav nacin života putem izbjegavanja loših navika, konzumiranja zdrave hrane (balansirana dijeta) i dobre organizacije svakodnevnih aktivnosti.
Rezultati nekih studija su pokazali da mnogi prehrambeni proizvodi koji u sebi sadrže npr. fosfate pojacavaju agresiju i hiperaktivnost kod djece (meso, kobasice, sokovi spravljeni iz suhih baza, neke vrste sireva i dr.). Cokolada takodjer nije bezazlena, djeluje kao psihostimulans pa je i njen unos potrebno balansirati. Da bi smo bili zdravi potrebno je da u organizam unosimo integralne žitarice, dosta voca i povrca, sokove od svježe iscijedjenog voca, te da izbjegavamo slijedece proizvode: Kahva – iako nakratko stimulira nervni sistem i srcani ritam, ovaj napitak ubrzo dovodi do pada energije. Savjetuje se pokušati smanjiti potrošnju na dvije šoljice dnevno i pretpostaviti joj vocni sok, zeleni caj, obicnu ili mineralnu vodu. Alkohol – opija i uspavljuje naše intelektualne i fizicke sposobnosti, može biti uzrokom razlicitih ispada u ponašanju koji vode nemoralu, auto- i heterodestruktivnosti. Šecer – zasladjivanje ima slican ucinak kao i kahva: nagli porast inzulina, a potom pad nivoa šecera u krvi sve do hipoglikemije, zbog koje osjetimo snažan umor, drhtavicu i psihicku nelagodu. Cigareta – pušenje potice proizvodnju slobodnih radikala, smanjuje dovod kiseonika do organa i uništava vitamine i minerale (posebno vitamin C i cink) u organizmu. Preporucuje se strogo ograniciti pušenje ili, još bolje, prestati pušiti.
Organizirajmo svoj život. Što je naš život organiziraniji manje je vjerovatno da cemo doci u situaciju da izgubimo kontrolu. Pokušajmo život uciniti jednostavnijim, oslobodimo se odgovornosti, obaveza i zadataka za koje cijenimo da nisu apsolutno neophodne. Naucimo reci odlucno “NE”! Postavimo sebi realne životne ciljeve. Izbjegavajmo ljude koji negativno zrace. Ignorirajmo negativne misli. Razgovarajmo sa prijateljima o onome što nas muci. Smisao za humor može biti od pomoci u svakoj situaciji a da ge ne bi izgubili, potrebno je da pocnemo brinuti o sebi. Budimo realni pri pravljenju dnevnog rasporeda a vrijeme uskladimo sa svojim biološkim satom. Omogucimo tijelu dovoljno sna. Odvojimo vrijeme za relaksaciju i aktivnosti koje nam pricinjavaju zadovoljstvo: topla kupka (kupelj cija je temperatura jednaka temperaturi tijela); aromaterapija (upotreba mirisa cije udisanje pozitivno utjece na raspoloženje i podiže duh, kao što su miris lavande, limuna, narandže, sandalovine i dr.); tjelovježbe (aerobik, fitness, šetnja, trzanje, plivanje, itsl.); Citanje i spoznavanje pomaže da odagnamo neprijatne misli tako što svoj um okupiramo drugim stvarima. Budimo milostivi prema sebi – budimo sebi prijatelj!
Tehnike opuštanja smanjuju krvni pritisak, usporavaju disanje i puls, reduciraju mišicnu napetost i olakšavaju emocionalno iscjeljenje. Relaksirajuci trening ukljucuje: vježbe disanja, progresivnu mišicnu relaksaciju, meditaciju, elektronski biofeedback i masažu (švedska, shiatsu, refleksologija).
Vježbe disanja: Naucite pravilno se služiti plucima, tj. pravilno disati. Udahnite kroz nos polahko i duboko brojeci do deset, pazeci pri tome da se grudni koš dovoljno širi, a zatim izdahnite, polahko i potpuno, opet brojeci do deset. Umirite svoj mozak, koncentrirajte se u potpunosti na disanje i brojanje tokom svakog ciklusa udisaj-izdisaj. Ponovite to 5-10 puta i neka vam to postane svakodnevna navika, cak i onda kad niste pod stresom.
Progresivna mišicna relaksacija: lezite ili se udobno namjestite u stolici i koncentrirajte se na svaki dio svog tijela. Disanje treba da je sporo i duboko tokom citave vježbe. Zategnite svaki mišic (ili grupe mišica) što je više moguce brojeci pri tome od pet do deset a zatim se potpuno opustite. Osjetite kako se mišici u potpunosti relaksiraju. Pocnite od vrha glave prema dolje do stopala, fokusirajuci se na svaki mišic tijela (celo, uši, oci, usta, vrat, ramena, ruke i šake, prsti, grudni koš, trbuh, kukovi, noge i stopala, prsti). Nakon što ste završili sa spoljašnjim, pocnite istu vježbu zatezanja i opuštanja sa unutrašnjim mišicima.
Meditacija može biti spiritualni ili relaksirajuci metod. Njena primjena kao jedne od tehnika relaksacije široko je rasprostranjena. Za meditaciju kažu da procišcava um, pomaže osobi da iznadje rješenja za svoje probleme, podiže nivo životne energije i poboljšava strategije razmišljanja.
Mentalne metode – ponavljati rijeci ili fraze kojima razvijamo samopoštovanje (“Ja to mogu, ja to hocu! Želim, uspjet cu!”) , koje nas motiviraju i daju nam podstrek (autogeni trening); stvoriti što potpuniju mentalnu sliku (vizualizacija) nekog mirnog ili ugodnog prizora (npr. jezera ili plaže) a potom nekoliko minuta istraživati kako smo se osjecali, šta smo culi, koje smo mirise “udahnuli.”
Neke osobe sasvim uspješno iznalaze nacine koji im pomažu u prevazilaženju stresnih situacija, dok su drugima potrebne razlicite vrste pomoci.
Socijalna podrška i grupe za samopomoc – tokom stresnog perioda cesto je neophodna pomoc drugih ljudi. Poželjno je razviti dobru mrežu socijalne podrške koja ukljucuje clanove porodice, prijatelje ili osobe koje se nalaze u slicnoj situaciji.
Ljekarska pomoc – ljekara je potrebno konsultirati u slucaju postojanja tjelesnih komplikacija ili emocionalnih poremecaja. Lijekovi se koriste kratko vrijeme sa ciljem moderiranja tjelesnih i/ili emocionalnih reakcija izazvanih stresom.
Psihoterapija – kognitivno-bihejvioralne metode pokazale su se najefikasnijim u suzbijanju i reduciranju stresa. To ukljucuje: identificiranje izvora stresa, restruktuiranje prioriteta, promjenu reakcija/odgovora na stres, iznalaženje metoda za nošenje sa stresom i ublažavanje nj. utjecaja.
Komunicirajte svoja osjecanja bilo direktno putem razgovora sa vama bliskom osobom, bilo indirektno pisanjem clanka za neki casopis, poeme ili pisma koje nikada necete poslati. cak i ako je ljutnja ono što osjecate, nije neophodno ispoljiti je ispadima svojih frustracija na druge osobe, jer i razgovor sa prijateljem/prijateljicom ili partnerom o osjecanjima koje u sebi nosite može biti sasvim dovoljan za emocionalno ispunjenje. U prisustvu negativnih misli, potrebno je nauciti fokusirati se na pozitivan ishod stvari. Istraživanja su pokazala da i humor predstavlja vrlo djelotvoran mehanizam u nošenju sa akutnim stresom. Smijanje ne samo da umanjuje napetost nego ima i tjelesni ucinak jer dovodi do smanjenja koncentracije hormona stresa a od velike je pomoci i u prevazilaženju emocionalnog bola. Pokušajte to. Nasmijte se! Da, upravo sada, dok citate ove redove. Smijite se cak i ako vam se smijanje zbog smijanja cini pomalo cudnim. Ucinite to najmanje jedanput dnevno pa cete primjetiti da ste tog dana bili opušteniji nego što to inace jeste.
Ucenje kontroli stresa i stresnih reakcija je dugotrajan proces koji ne doprinosi samo boljem zdravlju nego i vecoj uspješnosti u svim aspektima našeg života. Najbolji lijek, medjutim, nalazi se u nama samima. Veoma je važno prisjetiti se da su duh i duša neodvojivi od tijela, te da je za sprecavanje bolesti i promoviranje zdravlja, tj. tjelesno, emocionalno i psihicko blagostanje, neophodno probuditi unutrašnje potencijale koji leže u svakom od nas. To cinimo putem molitve.
Jedan od savremenijih pristupa u tretmanu stresa može se naci u mudrom savjetu dr. Rejnolda Najbera (Reinhold Niebuhr): “Bože, podari mi strpljivost da prihvatim stvari koje izmijeniti ne mogu, hrabrost i snagu da izmijenim stvari koje mogu, i mudrost da uvijek umijem da ih razlikujem.” Najdjelotvorniji protuotrov u suocavanju sa problemima ovozemaljskog života jeste vjera. Istinsko podnošenje nedaca i nesretnih okolnosti koje su nas zadesile, sa zahvalnošcu i strpljenjem, odobrovoljava Gospodara i uliva nadu u ocekivanje da ce Allah, dž.š., sigurno nadoknaditi patnje vjernika necim boljim. U suri Al-Baqara: 155-157, stoji: “Mi cemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što cete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, one koji, kad ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ‘ Mi smo Allahovi i mi cemo se Njemu vratiti!’”
Ucenjem sure Al-Fatiha i punocom njenog znacenja vjernik može doseci velicanstvene koristi. Ova temeljna molitva najbolje lijeci naša srca i tijela, pomaže u otklanjanju nedaca, vodi promjeni smjera negativnih djelovanja, poziva na strpljenje, dobrocinstvo i uzdržavanje od nezadovoljstva i srdžbe. U njoj pojedinac nalazi oslonac i sigurno sklonište za oporavak.
